Vinska ruža (Rosa rubiginosa) trnoviti je grm, raste u visinu 2-3 metra, isto toliko u širinu. Rasprostranjena je u Europi i zapadnoj Aziji. Omiljena je za uzgoj na okućnicama jer listovi ove ruže... » Pročitajte članak
Čubar je jednogodišnja začinska i ljekovita biljka, miris mu je aromatičan, okus ljutkast nalik na papar, uz jaku primjesu origana i timijana. Nekada se je u našim krajevima često upotrebljavao ... » Pročitajte članak
Šipak - plod divljih ruža, posebno pasje ruže (Rosa canina), uz kamilicu i metvicu najpoznatija je ljekovita biljka u našim krajevima. Gotovo da nema nikoga tko nije barem jednom popio šalicu lje... » Pročitajte članak
Pasja ruža najčešće je komercijalno uzgajana i u Hrvatskoj u prirodi najrasprostranjenija vrsta divlje ruže. Iako se njen šipak ne smatra tako ukusnim i pogodnim za uporabu u kulinarstvu kao ona... » Pročitajte članak
Aronija je vrsta bobičastog voća iz porodice ruža. Iako je u Hrvatskoj iz godine u godinu uzgoj aronije sve popularniji, uzgojene su količine još uvijek zanemarive. U svijetu se uzgoju ove vrste ... » Pročitajte članak
Ime sibirska borovnica pogrešno se upotrebljava za nekoliko vrsta bobičastog voća: aroniju i haskap (modru kozokrvinu, kamčatsku bobicu), ponekad čak i za meralu. One oblikom ili bojom podsjećaj... » Pročitajte članak
Haskap se kod nas naziva brojnim imenima: kamčatka, sibirska borovnica, kamčatska borovnica, bobica ili jagoda, medena borovnica, majska jagoda. U Hrvatskoj je slabo poznata vrsta bobičastog voća.... » Pročitajte članak
Merala (hrušćica, aronika) je još jedna, u nas rijetka vrsta bobičastog voća. Plod joj je crvenoljubičasta bobičasta jabučica koja zrenjem prelazi u vrlo tamno ljubičaste, gotovo crne nijanse... » Pročitajte članak
Iako je šćir (amarant) uglavnom poznat kao drevna i zdrava žitarica, malo ljudi zna da se mladi list pojedinih vrsta šćira u mnogim nacionalnim gastronomijama upotrebljava i kao ukusno povrće. P... » Pročitajte članak
Mnogi stariji među nama još uvijek se sjećaju punoće okusa domaćih sorti luka ili dalmatinske blitve. Uz rijetke iznimke (ogulinsko i varaždinsko zelje, salata dalmatinska ledenka) izvorne doma... » Pročitajte članak
Španjolski zmijak (crni korijen) u posljednje vrijeme ponovno dobija na popularnosti, a zbog manje vlaknaste strukture i vrlo sličnog okusa sve češće u ponudi zamjenjuje turovac. Opće je prihva... » Pročitajte članak
Ova izgledom neugledna povrtna vrsta „starinsko“ je povrće koje se je u znatnoj mjeri uzgajalo još od 16. stoljeća i do početka prošlog stoljeća bilo nezaobilazni dio jelovnika većine europ... » Pročitajte članak
Ova zanimljiva vrsta povrća u ranoj fazi zrenja okusom i izgledom liči na krastavac i upotrebljava se kao krastavac. U zrelom stanju konzumiramo ga kao vrlo ukusnu dinju.Opće je prihvaćeno m... » Pročitajte članak
OR
Ova zanimljiva vrsta povrća u ranoj fazi zrenja okusom i izgledom liči na krastavac i upotrebljava se kao krastavac. U zrelom stanju konzumiramo ga kao vrlo ukusnu dinju.
Botaničko ime: Cucumis melo var. flexuosus Druga imena: zmijoliki krastavac, armenska dinja Strani nazivi: eng. Armenian cucumber, yard-long cucumber, snake cucumber
Opis. Armenski krastavac botanički je dinja iz roda Cucumis porodice Cucurbitaceae, ali okusom i oblikom liči krastavcu. U ranoj fazi zriobe plod je, ovisno o sorti, blijedozelene do tamnozelene boje, okusom je krastavac i u kulinarstvu se uglavnom upotrebljava kao krastavac. U kasnoj fazi zriobe plod dobija žuću boju i okus dinje i koristi se kao dinja.Ova zanimljiva vrsta 'krastavca' ne postaje gorka ni za vrijeme sušnih razdoblja. Može narasti i do 70 cm, ali najizraženiji okus ima pri dužini od 30-40 cm.
Kulinarska uporaba. Upotrebljava se kao obični krastavac, svjež ili se može kiseliti. U zrelom stanju konzumiramo ga kao dinju. Kora nema gorčine pa je nije potrebno guliti prije pripreme. Vrlo je često mišljenje da se po okusu svrstava u ukusnije krastavce. Posebno ga vole osobe koje teško probavljaju obične krastavce ili imaju neugodne osjete nakon konzumiranja običnih krastavaca.
Uzgoj. Sjetva se vrši direktno na mjesto rasta od kraja travnja do lipnja. Može se uzgajati iz presadnica, ali iz vlastitog iskustva znam da takve biljke kasnije nešto sporije napreduju, manje su otporne na bolesti i daju nešto slabiji rod od onih iz direktne sjetve. Koristi od uzgoja iz presadnica možete imati ako vam inače puževi ili ptice pojedu mlade biljčice (jako vole krastavce). Sjetvu za presadnice vršimo u zasebne posudice ili kontejnere, 3-4 tjedna prije planiranog roka presađivanja. Nakon nicanja mlade presadnice potrebno je presiliti na hladnije mjesto kako bismo izbjegli prebrzi početni rast i naglo izduljivanje stabljike, takve su biljke kasnije krhke i vrlo osjetljive na vjetrolom.
Za rast preferira sunčanu poziciju i dobro pognojeno tlo. Iako relativno dobro podnosi sušu, za sušnijih perioda bit će ga potrebno redovito zalijevati kao i svaku drugu vrstu krastavaca. Uspjeva dobro i na tlu i uz potporanj, uzgoj uz potporanj daje nešto ravnije plodove. Iako posjeduje jake i duge vitice za prihvaćanje nije izrazito dobar penjač, vitice se teško opliću oko tankih potpornja, kod uzgoja uz mrežu morat ćete mu povremeno pomoći upletanjem mladih izbojaka u oka mreže ili privezivanjem.