Vinska ruža (Rosa rubiginosa) trnoviti je grm, raste u visinu 2-3 metra, isto toliko u širinu. Rasprostranjena je u Europi i zapadnoj Aziji. Omiljena je za uzgoj na okućnicama jer listovi ove ruže... » Pročitajte članak
Čubar je jednogodišnja začinska i ljekovita biljka, miris mu je aromatičan, okus ljutkast nalik na papar, uz jaku primjesu origana i timijana. Nekada se je u našim krajevima često upotrebljavao ... » Pročitajte članak
Šipak - plod divljih ruža, posebno pasje ruže (Rosa canina), uz kamilicu i metvicu najpoznatija je ljekovita biljka u našim krajevima. Gotovo da nema nikoga tko nije barem jednom popio šalicu lje... » Pročitajte članak
Pasja ruža najčešće je komercijalno uzgajana i u Hrvatskoj u prirodi najrasprostranjenija vrsta divlje ruže. Iako se njen šipak ne smatra tako ukusnim i pogodnim za uporabu u kulinarstvu kao ona... » Pročitajte članak
Aronija je vrsta bobičastog voća iz porodice ruža. Iako je u Hrvatskoj iz godine u godinu uzgoj aronije sve popularniji, uzgojene su količine još uvijek zanemarive. U svijetu se uzgoju ove vrste ... » Pročitajte članak
Ime sibirska borovnica pogrešno se upotrebljava za nekoliko vrsta bobičastog voća: aroniju i haskap (modru kozokrvinu, kamčatsku bobicu), ponekad čak i za meralu. One oblikom ili bojom podsjećaj... » Pročitajte članak
Haskap se kod nas naziva brojnim imenima: kamčatka, sibirska borovnica, kamčatska borovnica, bobica ili jagoda, medena borovnica, majska jagoda. U Hrvatskoj je slabo poznata vrsta bobičastog voća.... » Pročitajte članak
Merala (hrušćica, aronika) je još jedna, u nas rijetka vrsta bobičastog voća. Plod joj je crvenoljubičasta bobičasta jabučica koja zrenjem prelazi u vrlo tamno ljubičaste, gotovo crne nijanse... » Pročitajte članak
Iako je šćir (amarant) uglavnom poznat kao drevna i zdrava žitarica, malo ljudi zna da se mladi list pojedinih vrsta šćira u mnogim nacionalnim gastronomijama upotrebljava i kao ukusno povrće. P... » Pročitajte članak
Mnogi stariji među nama još uvijek se sjećaju punoće okusa domaćih sorti luka ili dalmatinske blitve. Uz rijetke iznimke (ogulinsko i varaždinsko zelje, salata dalmatinska ledenka) izvorne doma... » Pročitajte članak
Španjolski zmijak (crni korijen) u posljednje vrijeme ponovno dobija na popularnosti, a zbog manje vlaknaste strukture i vrlo sličnog okusa sve češće u ponudi zamjenjuje turovac. Opće je prihva... » Pročitajte članak
Ova izgledom neugledna povrtna vrsta „starinsko“ je povrće koje se je u znatnoj mjeri uzgajalo još od 16. stoljeća i do početka prošlog stoljeća bilo nezaobilazni dio jelovnika većine europ... » Pročitajte članak
Ova zanimljiva vrsta povrća u ranoj fazi zrenja okusom i izgledom liči na krastavac i upotrebljava se kao krastavac. U zrelom stanju konzumiramo ga kao vrlo ukusnu dinju.Opće je prihvaćeno m... » Pročitajte članak
OR
Ako su vam miris i okus češnjaka prejaki ili vam konzumiranje češnjaka čini probavne smetnje onda je ovo pravi začin za vas. Okus i miris su mu blaži od češnjaka, između običnog vlasca i češnjaka, ali dovoljno specifičan da ga može zamijeniti u mnogim jelima, pogotovo kada ne želimo nadvladati izvoran okus drugog povrća.
Botaničko ime: Allium tuberosum Druga imena: češnjakov vlasac, češnjak-vlasac, širokolisni vlasac, kineski vlasac, orijentalni češnjak Strani nazivi: eng. garlic chives | njem. Knoblauch-Schnittlauch
Opis. Vlatni češnjak lukovičasta je biljka iz porodice lukova (Allium). Porijeklom je iz Azije i nezaobilazni je sastojak mnogih azijskih jela. Najčešće se upotrebljava u kineskoj i korejskoj kuhinji, kao i u Indiji, Nepalu i Vijetnamu. Kod nas se znatno manje upotrebljava od nama poznatijeg običnog vlasca (Allium schoenoprasum). Atraktivni cvijet ima vrlo ugodan miris na starinske ruže pa se uzgaja i kao ukrasna biljka, često kao lončanica na prozorskoj dasci.
Kulinarska primjena. Ako vam je miris i okus češnjaka prejak ili vam konzumiranje češnjaka čini probavne smetnje onda je ovo pravo povrće za vas. Okus i miris su mu blaži od češnjaka, između običnog vlasca i češnjaka, ali dovoljno specifičan da ga može zamijeniti u mnogim jelima, pogotovo kada ne želimo nadvladati izvoran okus drugog povrća.
Svježi ili sušeni plosnati listovi upotrebljavaju se poput običnog vlasca, a stabljika i list u prženju zamjenjuju običan luk. Lukovica je također jestiva, koristi se kao lučica ili luk kozjak. Cvijet je jestiv i koristi se za ukrašavanje ili kao blagi začin u salatama. Od sjemenki se proizvodi jestivo ulje.
Uzgoj. Nije zahtjevna biljka, podnosi svaku vrstu tla, uključujući i teška glinena tla, ali najbolje uspjeva na sunčanoj poziciji i dobro dreniranom tlu. Relativno je otporna na sušu. Sije se u proljeće u klijalište, na gredicu se presađuje u kasno ljeto. Cvate u kolovozu i rujnu, sjeme dozrijeva u rujnu i listopadu.
Bio-vrtlarstvo. Djeluje kao repelent za mušice. Povoljno djeluje na ruže, mrkvu i repe. Ne sadi se s leguminozama jer inhibira njihov rast.
Preporuka. Vlatni češnjak možete, poput običnog vlasca, uzgajati na prozorskoj dasci u kuhinji. Tako će vam uvijek pri ruci biti svježi začin čija aroma je uvijek bitno snažnija od sušenog. Kada procvate, njegov atraktivni cvijet vrlo ugodnog mirisa bit će lijep ukras u vašoj kuhinji.