Primorski vrisak

Primorski vrisak je trajnica, za razliku od bliskog srodnika čubra koji se uzgaja kao jednogodišnja biljka. Biljka je uglavnom mediteranskog i submediteranskog podneblja, po sastavu i primjeni vrlo slična čubru. Za blažih zima može prezimjeti i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske.



Botaničko ime: Satureja montana
Druga imena: primorski čubar, primorski vrijesak, brisić, kvelina
Strani nazivi: eng. winter savory • njem. Winter-Bohnenkraut, Berg-Bohnenkraut

Opis. Primorski vrisak je zimzelena trajnica mediteranskog i submediteranskog podneblja. Za blažih zima može prezimjeti i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Raste u visinu do 40-50 cm, cvate u kasno ljeto, od srpnja do rujna bijelim do blijedo ružičastim sitnim cvjetovima.

Zbrka oko nazivlja. Malo je začinskih i ljekovitih biljaka koje svojim hrvatskim nazivljem unose toliku zbrku kao čubar i srodne biljke iz porodice vrisaca. Najveća pomutnja nastaje zamijenjivanjem vrtnog čubra (Satureja hortensis) i primorskog čubra ili primorskog vriska (Satureja montana) međusobno ili sa "pravim" vrijeskom (Calluna vulgaris) jer se za ove vrisce u narodu koriste i nazivi vrtni vrijesak i primorski vrijesak. Dodatnu pomutnju izazvalo je logično prevođenje riječi montana u botaničkom nazivu primorskog vriska (Satureja montana) kao planinski vrisak iako naziv planinski vrisak ili planinski čubar, doduše nelogično, u hrvatskom označava sasvim drugu vrstu Satureja subspicata.
Kod kupovine sjemena i sadnog materijala, biljki u lončanicama kao i svježeg ili sušenog začina pojedinih vrsta iz ove porodice svakako provjerite botanički (latinski) naziv ako je naveden ili od prodajnog osoblja zahtijevajte da vam točno kaže o kojoj se vrsti radi.
Kako bismo izbjegli daljne zabune na našim ćemo stranicama upotrebljavati nazive čubar za vrstu Satureja hortensis, primorski vrisak za Satureja montana i planinski vrisak za Satureja subspicata te vrijesak za vrstu Calluna vulgaris.

Kulinarska primjena. Primorski vrisak je poput bliskog srodnika čubra aromatična biljka, mirisom podsjeća na mažuran (origano), timijan i majčinu dušicu. Okus mu je ljutkast i podsjeća na papar. Često ga nalazimo u provalsanskoj mješavini začina kao zamjenu za čubar. Koristi pri pripremi variva i jela od krumpira, dobro ide uz meso gdje može zamijeniti čubar. U kulinarstvu se koristi svjež ili kao sušeni začin.

Ljekovita svojstva. Kako je po sastavu blizak čubru i namjena mu je uglavnom slična, upotrebljava se kao karminativ, sredstvo za ublažavanje crijevnih i želudčanih grčeva i kao sredstvo za ublažavanje podražaja na povraćanje. Spominje se i njegovo povoljno djelovanje kad plućnih bolesti. Kao i kod svakog drugog biljnog pripravka svakako prije uporabe treba potražiti savjet stručne osobe i slijediti upute. Još od antičkih vremena čubar i primorski vrisak smatrali su se ljekovitim biljkama.
Stari su rimljani i grci smatrali da je čubar afrodizijak, dok se za primorski vrisak smatralo da ublažuje spolni nagon. U današnje se vrijeme ova primjena navodi samo na razini zanimljivosti.

Uzgoj. Primorski je vrisak osjetljiviji na hladnoću od čubra. Ne bi se trebao sijati prije svibnja. Sjeme vrlo sporo klija. Možete kupiti gotove presadnice i početkom svibnja posaditi direktno u vrt. Iako u kontinentalnim krajevima može prezimiti blažu zimu, siguran način da ga sačuvate kao trajnicu je da ga krajem jesini iskopate, posadite u posudu ili vreću i u negrijanoj prostoriji zaštićenog od smrzavanja sačuvate za iduću sezonu.

Srodne vrste: Čubar (Satureja hortensis), planinski vrisak (Satureja subspicata)

    

    Vezani članci

  • Čubar

    Satureja hortensis

    Čubar je jednogodišnja začinska i ljekovita biljka, miris mu je aromatičan, okus ljutkast nalik na papar, uz jaku primjesu origana i timijana. Nekada se je u našim krajevima često upotrebljavao pri pripremi jela, u posljednje vrijeme postao je 'egzotični začin'. Pročitajte članak...